Šarlah

Šarlah danas nije ona ista bolest od prije 50 godina. Tada bi djeca ležala okupana u znoju, u deliriju uslijed visoke temperature, dok su majke i liječnici nemoćno gledali. Bolest je postala znatno blaža.

Šarlah je uobičajena dječja zarazna osipna bolest. Uzrokuje ju bakterija beta hemolitički streptokok skupine A, a karakterizira ju osip. Streptokoki puno češće uzrokuju samo upalu grla. Bakterija se širi direktnim kontaktom ili kapljično ako zaražena osoba iskašljava.

Period inkubacije je kratak, jedan do pet dana kada pacijent može imati simptome kao što su glavobolja i opća tjelesna slabost. Nakon tog perioda bolest počinje naglo, povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, glavoboljom, mučninom i povraćanjem. Pacijenti se žale na bol u grlu, otežano gutanje i otežano disanje, jezik je prekriven bijelom naslagom, a limfni čvorovi na vratu su uvećani i bolni na dodir. Zatim se javlja izražen osip.

Streptokoki proizvode toksine (otrove) koji uzrokuju crveni osip i crvenilo lica po kojem je šarlah dobio ime. Osip se obično pojavljuje unutar dva dana trajanja bolesti i može trajati do tjedan dana. Najprije zahvaća vrat, trup i ekstremitete. Na licu nema karakterističnog osipa već se javlja samo crvenilo obraza s bljedilom kože oko usta. Osip je točkasti, svijetlocrveni sa malim kvržicama nalik na "brusni papir", a mogu se javiti i sitna točkasta krvarenja. Nerijetko se pojavljuju i crvene linije na kožnim pregibima oko vrata ili laktova. Od petog do sedmog dana počinje perutanje i ljuštenje kože, koje može potrajati od para dana, pa do čak 2 do 4 tjedna.

U početku bolesti, jezik može imati bijeli pokrov sa povećanim crvenim okusnim pupoljcima koji su opisani kao jagodasti jezik. Poslije, kada otpadne bijeli pokrov, cijeli jezik će izgledati tamnocrveno. To se naziva malinasti jezik.

Šarlah najčešće pogađa djecu u dobi od 4 do 10 godina, a rijetki su slučajevi pojave bolesti kod djece mlađe od 2 godine zbog prisutnosti majčinskih antiegzotoksinskih protutijela. Do navršenih 10 godina, 80% djece razvije doživotna zaštitna antitijela protiv streptokoknih pirogenih egzotoksina.

Dijagnozu bolesti postavlja liječnik kada se infekcija dokaže mikrobiološkom obradom, a terapija je antibiotska (penicilin i dalje ostaje lijek izbora). Primjena antibiotika sprječava nastanak komplikacija i širenje šarlaha na drugu djecu i članove obitelji, uz uvjet dosljedno provedenog liječenja. Kod osoba alergičnih na penicilin postoje zamjenski terapijski režimi gdje se uglavnom primjenjuje eritromicin ili azitromicin.

Antibiotici ubrzavaju nestanak osipa i smanjenje svih simptoma bolesti. 24 sata od započinjanja terapije bolesnik više nije zarazan. Pacijentima se preporučuje mirovanje, kontroliranje tjelesne temperature, upotreba lijekova za snižavanje tjelesne temperature ako poraste iznad 38.5 C°, uravnotežena prehrana i dovoljno tekućine. Dijete na kućnoj njezi treba odvojiti od ostalih ukućana, pogotovo od druge male djece.

Desetak dana nakon preboljele bolesti je razdoblje oporavka, kada se djetetu ne smiju dopuštati pretjerane aktivnosti. Naime iako se čini kako je šarlah bezopasna bolest, ona to nije i treba izbjeći dodatne komplikacije.

Uz adekvatno liječenje oboljelih nužno je i provođenje drugih mjera za sprječavanje širenja šarlaha. To se prvenstveno odnosi na provođenje higijenskih mjera (pranje ruku, posebno nakon kihanja, kašljanja ili brisanja nosa) te adekvatno čišćenje svih predmeta s kojima su oboljele osobe dolazile u kontakt.

 KOMPLIKACIJE ŠARLAHA

Komplikacije su danas rijetke, uglavnom zbog davanja antibiotika. No dobro je znati da mogu nastati. Komplikacije mogu biti rane, koje nastaju u tijeku bolesti ili kasne, koje se javljaju 3 do 6 tjedana nakon preboljelog šarlaha.

Rane komplikacije nastaju zbog djelovanja toksina streptokoka, a to su upala zglobova i upala srčanog mišića. Mogu nastati i zbog prodiranja bakterije u razne organe u okolini ždrijela ili u udaljene organe, pa dolazi do upale srednje uha ili sinusa.
Kasne komplikacije su akutna upala bubrega koja se očituje promjenama u mokraći i reumatska groznica (prvi simptomi su bolovi u zglobovima i groznica).

Izvor: www.plivazdravlje.hr

MOJE ISKUSTVO

Razvoj i slika bolesti nije ista kod svakog djeteta. Ja ću opisati razvoj bolesti kod svojeg sina koji je star dvije i pol godine.

Najvjerojatnije se zarazio na dječjem igralištu. Nakon jednog dana inkubacije, bolest je počela izbijati. Temperatura mu se postepeno povećavala i to prvi dan do  38.5 C°, a drugi dan već do 40 C°. Prvi dan je povraćao, žalio se na bolove u trbuhu, slabo jeo, bio sav malaskav. Drugi dan je počelo crvenilo u licu, ušne resice su bile jako crvene i kako je rasla tjelesna temperatura prema 40 C°, tako je i izbijao točkasti crveni osip po cijelom tijelu. Natekli su mu lice i zglobovi šake.  Stalo se žalio na bolove u grlu. Osip ga je svrbio, koža je izgledala jako suha. Jezik mu nije promijenio izgled u prva dva dana. Sa snižavanjem tjelesne temperature osip se malo povlačio i opće stanje poboljšavalo, no nakon prestanka djelovanja antipiretika (lijek koji snižava povišenu tjelesnu temperaturu) stanje organizma se opet pogoršavalo.

Nakon dijagnosticiranja i primjene penicilina, osip se već nakon 24 sata uzimanja lijeka u potpunosti povukao, tjelesna temperatura se normalizirala i opće stanje organizma popravilo.