Nudimo vam besplatno savjetovanje, kontakirajte nas pozivom ili putem emaila.
099 206 3320 042 206 332 [email protected]Racionalnost u primjeni antimikrobnih lijekova od presudne je važnosti, jer upravo zbog njihove nepotrebne primjene novi antimikrobni lijekovi uskoro mogu postati neučinkoviti.
Iako antibiotici postoje već desetljećima, o njima još ne znamo dovoljno i često griješimo u njihovoj upotrebi. Uzimamo ih bez nadzora liječnika, a često smo ljuti ako nam ne propiše antibiotik, i ne znajući kako on ne bi djelovao. Treba znati da antibiotici djeluju samo na one bolesti kojima su uzročnici bakterije, a virusne bolesti treba liječiti drugim lijekovima i/ili pomoćnim sredstvima.
Problem svjetskih razmjera
Širenje rezistencije mikroba na antibiotike velika je opasnost za javno zdravlje. Porast ovog problema, koji se bilježi u svim dijelovima svijeta, sve više ugrožava mogućnost liječenja infekcija i ljudsko zdravlje izlaže dodatnom riziku. Da bi suzbijanje rezistencije na antibiotike bilo što uspješnije, mnoge relevantne europske institucije i agencije poduzele su mjere, kao što su "Strategija Europske komisije protiv antimikrobne rezistencije" i "Preporuke Vijeća Europe za razumnu uporabu antimikrobnih sredstava u humanim lijekovima".
Antimikrobni lijekovi diljem svijeta često se pogrešno koriste. Primjerice, pacijenti čuvaju nepotrošene zalihe antibiotika pa ih kasnije primjenjuju uz samodijagnozu, rabe nepotrošene antibiotike od članova obitelji i prijatelja ili, pak, uspiju nabaviti antibiotike bez recepta. FIP ističe da zdravstveni sustav ne bi smio dopustiti da se neracionalna primjena antibiotika kasnije plaća rizikom neuspješnosti liječenja. Stoga je od presudne važnosti naglašavati racionalnost u primjeni antimikrobnih lijekova, jer upravo zbog njihove nepotrebne primjene i novi antimikrobni lijekovi uskoro mogu postati neučinkoviti!
Višestruka uloga ljekarnika
U racionalizaciji uporabe antibiotika i suzbijanju rezistencije na antibiotike, ljekarnik bi uz izdavanje antibiotika trebao: savjetovati pacijenta o ispravnoj uporabi (načinu i vremenu primjene); informirati pacijenta o mogućim nuspojavama i interakcijama s drugim lijekovima te ga savjetovati što učiniti ako se pojave; utjecati na poboljšanje suradljivosti pacijenta i nastojati pratiti tijek liječenja; prijavljivati nuspojave; prikupljati neuporabljene lijekove; podučavati pacijente o liječenju blažih tegoba i nepotrebnoj uporabi antibiotika u slučaju prehlade, gripe i povišene temperature; upozoravati na posljedice samoinicijativnog uzimanja antibiotika; upućivati na održavanje higijene i suzbijanje širenja infekcija; sudjelovati u javnozdravstvenim kampanjama radi utjecanja na javno mnijenje vezano uz propisivanje antibiotika; sudjelovati u nacionalnim projektima promicanja racionalne primjene antibiotika…
I globalna famaceutska industrija bori se protiv otpornih "superbakterija"
Više od 80 vodećih međunarodnih farmaceutskih, generičkih, dijagnostičkih i biotehnoloških tvrtki, kao i ključna tijela industrije, udružilo se i pozvalo vlade i industriju da zajedno rade na provođenju sveobuhvatne akcije protiv rezistentnih infekcija i takozvanih superbakterija. To je objavljeno u zajedničkoj Deklaraciji na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj. Deklaracija prvi put definira da vlade i industrija moraju zajedno raditi i podržati kontinuirano ulaganje u razvoj novih lijekova kojima bi se pobijedili izazovi koje nameće rezistencija na antibiotike.
Što biste trebali znati o infekcijama i antibioticima?
Izvor: ISKRA
Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse.
Većina infekcija gornjih dišnih puteva (simptomi: kihanje, kašljanje, promuklost) izazvana je virusima i antibiotici nisu od pomoći.
Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da treba primijeniti antibiotk. Brojne virusne infekcije dišnih puteva imaju tešku kliničku sliku i zahtijevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika. Procjenu treba li primijeniti antibiotik ili ne mora donijeti isključivo liječnik.
Pranje ruku najbolji je način za sprječavanje širenja infekcija dišnih puteva, s obzirom na to da se infektivne čestice, koje se šire putem zraka (govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe) brzo talože na površine i dalje prenose rukama osoba koje ne moraju nužno niti vidjeti zaraženu osobu.
Proizvodi koji vam pomažu kod spriječavanja ili riješavanja simptoma gripe, prehlade i grlobolje.
http://ljekarnaonline.hr/proizvodi/samolijecenje/bol-prehlada-i-gripa/
Autori:
doc. dr. sc. Maja Jakševac Mikša, mag. pharm.
Anita Galić, mag. pharm., univ. mag. admin. sanit
objavljeno u broju 100 (03/16) Vaše zdravlje