METABOLIČKI SINDROM

Metabolički sindrom (MS) je skup metaboličkih poremećaja koji povećavaju rizik za pojavu šećerne bolesti tipa 2 (ŠBT2), srčanožilnih bolesti (SŽ bolesti), moždanog udara, masne jetre, određenih malignih i nekih drugih bolesti.

Cilj je rano uočavanje osoba s MS kako bi se mogle poduzeti mjere koje će smanjiti prisutnost rizičnih čimbenika.

Dva glavna rizična čimbenika su velika količina masnog tkiva u području abdomena (visceralna pretilost) i rezistencija stanica perifernih tkiva na učinak inzulina.

Komplikacije koje su posljedica MS smanjuju trajanje i kvalitetu života bolesnika. Moguće ih je prevenirati ili odgoditi MS prvenstveno promjenom životnih navika. Zdrav životni stil je doživotna obaveza svakog pojedinca. Da bi se uspješno kontrolirao, MS zahtjeva dugotrajan trud i suradnju s pružateljima zdravstvenih usluga.

Već od 30 godina dvadesetog stoljeća počele su se povezivati hipertenzija, pretilost i šećerna bolest tipa 2 no bilo je raznih prijedloga što je uzrok, a što posljedica kojeg stanja, na kraju je tek 2005 godine dogovoreno da se MS utvrđuje prisutnošću 3 od 5 čimbenika rizika, a oni su abdominalna pretilost, povišena koncentracija triglicerida, snižena konc HDL-a, povišen krvni tlak i povišena koncentacija glukoze natašte.

Pojavnost metabolički sindrom (MS) ubrzano raste pa je prema procjenama svjetske zdravstvene organizacije raširenost od 13-70% u Europi.

Metabolički sindrom (MS) je vodeći rizični čimbenik za razvoj  šećerne bolesti tipa 2(ŠBT2) kao i za bolesti srca i krvnih žila stoga je otkrivanje bolesnika kojima je hitno potrebno liječenje farmakološkim ili nefarmakološkim mjerama od iznimnog kliničkog značenja kako bi se spriječile njegove teške komplikacije.

Cilj je prepoznati problem u najranijem stadiju metabolički sindrom (MS) i osvješćivanje o riziku od šećerne bolesti tipa 2 (ŠBT2) i srčanožilnih bolesti (SŽ) bolestima.
Najvažnija intervencija je promjena životnih navika s naglaskom na smanjenje tjelesne mase kroz povećanje tjelesne aktivnosti i promjenu prehrambenih navika.
Tek nakon toga ako je potrebno uvoditi lijekove kao dodatnu pomoć.

PREPORUKE

Abdominalna debljina- smanjiti tjelesnu masu za 5-10% od početne (tijekom prve godine), nastaviti do željene mase , postići i zadržati opseg struka manji od 94cm (Muškarci) odnosno 80cm (Žene).

Aktivnost- minimalno 30 min (npr intenzivnog hodanja) 5-7 dana tjedno, poželjno i više.
Prehrana- smanjti unos zasićenih masti, trans masti(margarin) i kolesterola.

Krvni tlak ≥120/80 –smanjenje tjelesne mase, povećanje tjelesne aktivnosti, umjereno konzumiranje alkohola, smanjen unos soli, veći unos svježeg voća, povrća i mliječnih proizvoda s smanjenim udjelom masnoća

Krvni tlak ≥140/90 uvodi se antihipertenzivna terapija
Dislipidemija- prvo promjena životnih navika, a ako ne funkcionira uvoditi lijekove (prva linija statini). Uzimanje omega 3 masnih kiselina klinički dokazano snižava razinu triglicerida.

PROMJENA PREHRANE

Birati namirnice s niskim sadržajem zasićenih masnih kiselina, trans masti, kolesterola, ali i jednostavnih šećera. Uključiti namirnice s cjelovitim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama. Izbjegavati namirnice s visokim sadržajem ugljikohidrata jer mogu pogoršati dislipidemiju. Unos masti od 25-35%, ne niže od toga da ne porastu trigliceridi i ne padne HDL, ni više od 35% da ne naraste LDL i tjelesna masa. Preporuka je mediteranska prehrana, DASH ili prehrana namirnicama s niskim glikemijskim indeksom.

Terapija lijekovima uvodi se u slučaju kada se promjenom životnih navika ne uspije sniziti rizične čimbenike za MS ispod prihvatljivih granica.

Metabolički sindrom i pomoć u obliku prirodnih pripravaka potražite u našim ljekarnama SALUS i http://ljekarnaonline.hr/
ULJE RAČIĆA KRILA – BIOKRIL http://ljekarnaonline.hr/proizvodi/?search_q=biokril
L-KARNITIN-ENCIAN http://ljekarnaonline.hr/proizvodi/?search_q=L+KARNITIN

Damir Zadravec, mag.farm.