MELATONIN  HORMON SPAVANJA ZA LIJEČENJE NESANICE

MELATONIN  HORMON SPAVANJA ZA LIJEČENJE NESANICE

Melatoninje hormon kojeg luči epifiza, a smatra se da on upravlja regulacijom ciklusa spavanje-budnost. Pozitivno utječe na početak sna, njegovo trajanje i kakvoću te produžuje REM spavanje. Ovaj hormon pomaže ljudima koji trpe od nesanice tako što ih brzo uvodi u san i znatno smanjuje vjerojatnost buđenja. Sintetski melatonin istraživan  je u liječenju različitih poremećaja spavanja, uključujući nesanicu i narušenog ritma sna i budnosti.

Malo više o melatoninu…

Proizvodnja i otpuštanje podudara se s mrakom, obično počinje oko 9 navečer i traje do 4 ujutro. Otpuštanje melatonina smanjeno je kod danjeg svjetla. Proizvodnja melatonina ovisi i o životnoj dobi. Djeca u dobi do sedam godina luče najviše melatonina pa se smatra da je visoka razina tog hormona uzrok duljeg spavanja djece u usporedbi s odraslima. Sa starenjem opada razina melatonina, posebice nakon četvrtog desetljeća. Osim toga,  smanjena se količina luči u ranijim satima pa se zbog toga s godinama ciklus budnosti i pospanosti pomiče unaprijed te ljudi ranije usnivaju, ranije se bude i općenito spavaju manji broj sati.

Kada je melatonin koristan i kada nije

Melatonin je koristan i kad je ritam budnosti i sna narušen noćnim radom ili putovanjem među vremenskim zonama. Tipični simptomi mogu uključiti svakodnevnu pospanost, nesanicu, česta buđenja i gastrointestinalne probleme. Kliničke studije melatonina pokazale su subjektivnu redukciju dnevnog umora, poboljšano raspoloženje i kraće vrijeme oporavka, odnosno povratka na normalan način spavanja, energiju i budnost. Pokazano je da zbog opadanja količine lučenja sa starenjem, primjena melatonina preporučuje se i kod nesanice u menopauzi.

Osim ovih uloga, melatonin može utjecati na žensku reproduktivnu funkciju. Melatoninse povezuje sa supresijom lučenja luteinizirajućeg hormona tijekom sredine ciklusa, što može rezultirati djelomičnom inhibicijom ovulacije. Zbog toga ga ne smiju uzimati žene koje planirajutrudnoću, trudnice, a ne preporučuje se uzimati ni tijekom dojenja jer dodatak melatonina može sniziti otpuštanje prolaktina.

Melatonin se općenito dobro podnosi, ali osim pozitivnih učinaka, mogući su i neki neželjeni, npr. pospanost sljedećeg dana, umor, vrtoglavica, glavobolja i iritabilnost te utjecaj na krvni tlak.Nije preporučljivo uzimati melatonin ako patite od zimske depresije jer tada organizam ionako proizvodi previše melatonina, a pod utjecajem tame opada lučenje serotonina, bitnog za dobro raspoloženje.

U Republici Hrvatskoj dostupni su preparati s melatoninom u količini od jednog miligrama, i to kao jedinom djelatnom tvari ili u kombinaciji s drugim biljnim ekstraktima, vitaminima i mineralima.

ZU Ljekarna Salus

mag.pharm. Katarina Zadržan Gložinić