Alergije

Do alergijske reakcije ne dolazi pri prvom, već pri ponovljenom dodiru s antigenom. Antigen se naziva strani organizam ili toksin koji  izazove imunosni odgovor organizma.

Alergijske manifestacije su najrasprostranjenije imunološke bolesti. Zahvaćaju između 20 i 30% populacije zapadnih zemalja. Češće se javljaju u industrijskim zemljama. Broj alergičnih osoba sve je veći i postoji nekoliko teorija zašto je to tako. U jednoj teoriji iznosi se mišljenje da je to posljedica sve boljih higijenskih uvjeta, prema drugoj sve smo više izloženi različitim štetnim kemikalijama koje udišemo, a u trećoj se ukazuje na genetsku predispoziciju za razvoj alergije.

Alergija

Pojam alergija uveo je u medicinu 1906. godine austrijski znanstvenik Clemens von Pirquet, a sam izraz na grčkom jeziku znači „drugačije reagirati“. Današnji pojam „alergija“ označava različite oblike preosjetljivosti organizma.

Alergija je stanje kada organizam reagira preosjetljivo na, za većinu osoba potpuno bezopasne tvari koje se nazivaju alergeni. Preosjetljivo reagiranje je skup simptoma koji se javljaju u organizmu nakon izloženosti alergenu.

Do alergijske reakcije ne dolazi pri prvom, već pri ponovljenom dodiru s antigenom. Antigen se naziva strani organizam ili toksin koji  izazove imunosni odgovor organizma.

Alergijske manifestacije su najrasprostranjenije imunološke bolesti. Zahvaćaju između 20 i 30% populacije zapadnih zemalja. Češće se javljaju u industrijskim zemljama. Broj alergičnih osoba sve je veći i postoji nekoliko teorija zašto je to tako. U jednoj teoriji iznosi se mišljenje da je to posljedica sve boljih higijenskih uvjeta, prema drugoj sve smo više izloženi različitim štetnim kemikalijama koje udišemo, a u trećoj se ukazuje na genetsku predispoziciju za razvoj alergije.

Alergeni

Potencijalni alergen je svaka tvar sposobna potaknuti alergijsku reakciju nakon unošenja u organizam. Alergeni mogu biti inhalacijski, nutrivitivnii, alergeni otrova insekata (pčela, osa, stršljena) i medikamentni alergeni.

Najčešći  inhalacijski alergeni su: pelud stabala, trava i korova (u Hrvatskoj najčešci uzročnici peludnih alergija su abrozija, breza,  čempresi, trave, maslina, crkvina, pelin, joha i lijeska), spore plijesni, kućne i skladišne grinje i epitel životinja.

Najčešci nutrivitivni alergeni : jaja, mlijeko, žitarice, mahunarke (soja, kikiriki), ljuskari, ribe i orasi.
Alergijske reakcije na svježe voće i povrće obično su blage i lokalne.

Alergijska astma

Astma je kronična upalna bolest koju karakterizira preosjetljivost bronha na različite podražaje čiji je rezultat bronhospazam to jest stiskanje bronha. Glavni simptomi su kašalj, sviranje u prsima i pritisak u prsnom košu, koji se javlja navečer ili rano ujutro. Alergijska astma je češća kod djece i obično prolazi u odraslom dobu, ali se može poslije i ponovo javiti.  Alergeni koji dovode do reakcije najčešće su:  grinje kućne prašine, pelud drveća, trava i korova. Pacijenti koji boluju od alergijske astme najčešće obično pate i od alegijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa.

Za kontrolu astme potrebno je izbjegavati faktore koji provociraju napad. Neki od faktora su:

duhanski dim – bolesnici i njihovi ukućani ne smiju pušiti

kućna prašina i grinje – potrebno je iz kuće ukloniti tepihe, plišane igračke

gljivice – smanjenjem vlažnosti zraka na manje od 50% smanjuje se mogućnost nastanka gljivica

životinjska dlaka – pacijenti koji su alergični na životinjsku dlaku ne bi smijeli držati kućne ljubimce

profesionalni iritansi – boje, lakovi

pelud drveća i korova – astmatičari ne smiju izlaziti van kada je u zraku puno alergena, u vrijeme cvjetanja kada je visoka koncentracija peludi u zraku. Preporučuje se izlaziti rano ujutro ili kasno navečer, nakon kiše  te nakon aktivnosti na otovorenom obavezno tuširanje.

respiratorne infekcije – potrebno se cijepiti protiv gripe

lijekovi – potreban je oprez kod uzimanja acetisalicilne kiseline (Aspirin, Andol,  Aska, Cardiopirin).

Preporuča se redovita kontrola bolesnika s astmom svaka tri mjeseca.

Alergijski rinitis

Alergijski rinitis je bolest nosa koja nastaje nakon izlaganja alergenima pobuđivanjem upale u sluznici nosa. Simptomi su iscjedak iz nosa, svrbež , začapljenost nosa i kihanje. U 40 -70% bolesnika javljaju se i očni simptomi, crvenilo, svrbež očiju i suzenje.

Bolesnici koji pate od alergijskog rinitisa često oboljevaju i od sinusitisa, upale srednjeg uha, konjuktivitisa, respiratorne innfekcije gornjih dišnih puteva i poremećaja sna.

Opće mjere za suzbijanje alergijske reakcije u obliku alergijskog rinitisa su:

izbjegavanje hrane koja dovodi do nosne sekrecije

prestanak pušenja

prozračivanje boravišnog prostora

poboljšanje metoda čišćenja i stambenu higijenu

kontrolu valge

planiranje aktivnosti na otvorenom rano ujutro ili kasno navečer i tuširanje nakon aktivnosti na otvorenom

U svrhu smanjenja kontakta nosne sluznice s alergenima može pomoći ispiranje nosa izotoničnom/hipertoničnom otopinom te korištenje preparata s ektoinom, prirodnim sastojkom koji stvara sloj hidrofilma na sluznici te podupire prirodnu zaštitnu barijeru organizma u nosu (Oly-Nal Ectoin spej za nos ili Aqua maris ektoin sprej za nos).

Osobe koje su preosjetljive na neki inhalacijski alergen trebale bi pratiti kada im se javljaju tegobe i provjeriti u peludnom kalendaru koji bi mogao biti potencijalni alergen.  Na taj način se mogu unaprijed pripremiti za sezonu alergija, da pravovremeno počnu uzimati medikamentnu terapiju, uklone biljke uzročnike ako je to moguće ili ako su u mogućnosti planirati putovanje u dijelove zemlje gdje je niska razina alergena u zraku.

Peludni kalendari su dostupni na stranicam Plivazdravlje www.plivazdravlje.hr

Lijekovi za liječenje alergijskog rinitisa koji se mogu kupiti u ljekarnama bez recepta su:

Lijekovi koji sadrže antihistaminik:

CLARITINE tablete, BELODIN A tablete, FLONIDAN direkt raspadljive tablete za usta, LETIZEN S filmom obložena tableta, Allegra filmom obložene tablete

Antihistaminici ublažavaju simptome povezane s alergijskim rinitisom poput kihanja, curenja ili svrbeža nosa, peckanja ili svrbeža očiju. Također se mogu primijeniti za ublažavanje simptoma urtikarije tako da smanjuju svrbež, crvenilo te brojnost i veličinu osipa.

Navedeni lijekovi se ne smiju uzimati : kod problema s jetrom ili bubrezima, prilikom trudnoće i dojenja.

Ako se uzmu u preporučenoj dozi, ne očekuje se da će izazvati omamljenost ili smanjenje opreznosti. Međutim, vrlo rijetko neki ljudi osjete omamljenost, što može utjecati na njihovu sposobnost upravljanja vozilima ili strojevima.

Lijekovi koji sadrže antihistaminik  i dekongestiv: CLARINASE tablete s produljenim oslobađanjem

Antihistaminik pomaže ublažiti simptome povezane s alergijskim rinitisom poput kihanja, curenja ili svrbeža nosa, a dekongestiv pomaže uklanjanju otečenosti nosne sluznice.

Navedeni lijek se ne smije uzimati:

u kombinaciji s lijekovima za srce ili krvni tlak, kod glaukoma, poteškoća s mokrenjem, blokade mokraćnih puteva, visokog krvnog tlaka, bolesti srca ili krvnih žila, ako ste u povijesti bolesti imali moždani udar ili ako imate prekomjeran rad štitnjače, ako uzimate inhibitore monoamino­oksidaze (MAO) ili ste ih prestali uzimati u proteklih 14 dana.

Ne uzimati u trudnoći i kada dojite.

Lijekovi koji sadrže dekogenstive : To su lijekovi u obliku kapi i spejeva za nos: MAXIRINO, MERALYS, NASIC, NAZOL, OLYNTH, OPERIL, BENIL, NAZOL

Dekongestivi izazivaju suženje krvnih žila nosne sluzince čime smanjuju oteklinu sluzince. Djelovanje im je ograničeno jer nakon prestanka djelovanja lijeka dolazi do pogoršanja otečenosti nosne sluznice stoga se ne savjetuje primjena nosnih dekongestiva dulje od 5 do 7 dana.

Nuspojave su lokalni nadražaj, peckanje, kihanje, osjećaj suhoće u nosu.

Dodaci prehrani: ULJE CRNOG KIMA

Dobiva se hladnim tiještenjem sjemenki crnog kima i sadrži oko 70% nezasićenih masnih kiselina, uz prosječno 1% eteričnog ulja crnog kima. Sastavnice eteričnog ulja crnog kima proučavaju se na području regulacije i osnaživanja imunološkog odgovora, osobito kod alergija, atopijskog dermatitisa i psorijaze. Crni kim se tradicionalno koristio kao pomoć ko tegoba dišnog sustava te kao prevencija nastanka sezonskih alergija.

Ulje crnog kima se primjenjuje na usta i to odrasli 1 čajna žlica, nakon obroka 3 puta dnevno, a djeca od starija od 3 godine pola čajne žlice, nakon obroka 2 puta dnevno. Može se pomiješati sa sokom ili medom.

Ne preporučuje se trudnica i doiljama. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.

Alergijske manifestacije na koži

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis (AD) je kronično ponavljajuća upalna kožna bolest, obilježena svrbežom i tipičnom kliničkom slikom, ovisno o dobi bolesnika s atopijskim dermatitisom. Često je udružena s drugim atopijskim bolestima kao što su astma ili alergijski rinitis u osoba s genskom predispozicijom za atopijske bolesti. Najčešće se pojavljuje u dječjoj dobi, može se pojaviti i u starije djece te odraslih. Atopijska se konstitucija češće nasljeđuje preko majke. Razni okolišni čimbenici utječu na kliničku izražajnost atopijskog dermatitisa: alergeni, iritansi, klimatski i zemljopisni uvjeti, tjelesna konstitucija, psihološki stres i sekundarne infekcije.

Urtikarija

Urtikarija spada među najčešće alergijske pojave na koži. Označena je crvenim ili bijelo uzdignutim promjenama različitih oblika i veličina koje naglo nastaju i sele sa na druga mjesta uz popratan svrbež kože .

Alergijske urtikarije su: uzrokovane hranom, inhalacijskim alergenom, na kontaktne alergene, na lijekove i na krvne derivate .

Kod liječenja  akutnih urtikarija važno je:

1. eliminirati antigen iz organizma uz blaga laksativna sredstva ili medicinski ugljen uz strogu kontroliranu dijetu

2. primijeniti antihistaminike na primjer  CLARITINE tablete ili  BELODIN A tablete ili FLONIDAN direkt raspadljive tablete za usta

3. primijeniti tvari s antieksudativnim učinkom kao što je  kombinacija kalcija s C vitaminom

na primjer CalciumvitaC ili CaC 1000

Ako niste sigurni da li se radi o urtikariji ili ako se urtikarija kroz dan, dva ne povuče potreno je javiti se liječniku.