IRITANTNE PROBAVNE TEGOBE

Sindrom iritabilnog crijeva spada u kategoriju funkcionalnih bolesti probavnog sustava i zahvaća tanko i debelo crijevo. Najčešće je usko povezan i s promjenama koje zahvaćaju želudac u obliku dispepsije, to jest loše probave. Ubraja se među najučestalije poremećaje s kojim se susreću liječnici obiteljske medicine i specijalisti gastroenterolozi. To je veliki javnozdravstveni problem, koji se malo češće javlja kod žena. 
Točan uzrok nastanka nije poznat, no ono što se zna jest da nema organsku podlogu. Među moguće razloge smetnji ubraja se nekoliko mehanizama, koji su najčešće udruženi, ali mogu biti zastupljeni i pojedinačno, svaki za sebe. To su visceralna preosjetljivost, poremećaj pokretljivosti (motiliteta) probavnog sustava i promjene u sekreciji želučane kiseline, a nužno je razmisliti i o Helicobacter pylori infekciji, stresu, psihološkim poremećajima ili stanjima, kao i o postojanju genetske predispozicije.

Zabrinuti pacijenti
Što se tiče samih simptoma, bolesnici se obično žale na bol u žličici, nadutost, punoću u trbuhu, brzu sitost, grčeve i mučninu u želucu, te imaju osjećaj da želudac ne probavlja hranu. Uz to, razdoblja opstipacije mogu se izmjenjivati s razdobljima proljevima. Dijagnoza sindroma iritabilnog crijeva postavlja se ako navedeni simptomi potraju najmanje tri mjeseca.

Dva su najčešća oblika:

• sindrom iritabilnog crijeva u kojem prevladava konstipacija - većina bolesnika osjeća bol najmanje na jednome mjestu u crijevu, a razdoblja konstipacije izmjenjuju se s razdobljima normalne učestalosti stolice. Stolica obično sadrži bistru ili bijelu sluz. Bol ima karakter kolike, te se javlja na mahove ili je kontinuirana i tupa, a može se ublažiti pokretima crijeva. Mogu se pojaviti i nadutost, vjetrovi, mučnina, dispepsija i žgaravica. Hranjenje često potiče pojavu simptoma.
• sindrom iritabilnog crijeva u kojem prevladava proljev - karakteristika ovog oblika bolesti je nagli proljev koji se javlja odmah poslije buđenja ili za vrijeme ili neposredno nakon jela, posebno nakon brzog konzumiranja obroka. Uobičajeno se javljaju bol, nadutost, hitan nagon na defekaciju i inkontinencija. Bezbolni proljev nije tipičan i trebao bi usmjeriti liječnika na razmatranje ostalih mogućnosti (npr. malapsorpcija, osmotski proljev). Noćni proljevi nisu uobičajeni.

Mnoštvo pretraga bez osobitog rezultata
Oboljeli imaju povremene tegobe, ali često posjećuju liječnika obiteljske medicine ili specijalista gastroenterologa i uglavnom su nezadovoljni, jer im se nakon ponovljenih pretraga kaže da im nije ništa, a tegobe ne prolaze. Štoviše, postaju još više zabrinuti i skloni uzimanju brojnih homeopatskih i alternativnih pripravaka.
Dijagnoza se zapravo postavlja isključivanjem drugih težih bolesti organskog uzroka. Tijekom kliničkog pregleda mogu se zamijetiti nadutost trbuha i češće podrigivanje. Većini se učine gastroskopija i ultrazvuk abdomena, čiji su nalazi obično uredni. Nekima se radi i kolonoskopija, koja također najčešće pokaže uredan nalaz. Nerijetko se oboljeli šalju i na CT abdomena, analiziraju se krvna slika i tumorski biljezi, nalazi kojih su također obično bez osobitosti.

Liječenje kao izazov
Zbog složenosti i raznolikosti tegoba, liječenje predstavlja izazov za liječnika i bolesnika. Prije propisivanja bilo kakvih lijekova, bolesnika treba upozoriti na specifičnost bolesti, razgovorom pridobiti njegovo povjerenje, pokušati spoznati intenzitet svakodnevne izloženosti stresu i dati mu savjet kako ga kontrolirati, a važno je voditi računa i o prehrani.

Prehrana - Potrebno je normalno se hraniti, ali jesti sporo, češće i manje obroke. U bolesnika s abdominalnom distenzijom (nadutost) i povećanom učestalošću vjetrova poboljšanje može nastupiti ako iz prehrane izbace grašak, kupus i ostalu hranu koja sadrži fermentirajuće ugljikohidrate. Smanjeno konzumiranje soka od jabuke ili grejpa, banana, oraha i grožđica također može smanjiti nadutost. 
Bolesnici u kojih je dijagnosticirana intolerancija laktoze trebaju smanjiti unos mlijeka i mliječnih proizvoda. Funkcija crijeva može se poremetiti i unosom sorbitola, manitola i fruktoze. Sorbitol i manitol su umjetni zaslađivači koji se koriste u dijetnim namirnicama, ali i kao nosači aktivnih supstancija u lijekovima. Fruktoza je uobičajen sastavni dio voća, bobičastih plodova i biljaka. 
Pacijenti s bolovima u trbuhu nakon jela (postprandijalno) mogu provesti dijetu siromašnu mastima, a s povećanom količinom proteina. Općenito, nakon obroka nije dobro odmah leći, nego bi trebalo malo prošetati, a navečer je poželjno da od večere do odlaska na spavanje prođu barem dva sata.
Prehrambena vlakna mogu pomoći oboljelima tako što apsorbiraju vodu i potiču učvršćivanje stolice, što može biti korisno kod bolesnika s konstipacijom i s proljevom. S obzirom na to da preobilni unos vlakana može uzrokovati nadutost i proljev, količina vlakana mora se prilagoditi individualnim potrebama.
Kad je posrijedi žgaravica, poželjno je izbjegavati konzumaciju alkoholnih pića, kave, čokolade, maslaca, margarina, crvenog i bijelog luka, gaziranih pića i cigareta te spavati s uzdignutim uzglavljem. Pametno je izbjegavati i nesteroidne antireumatike koji pogoršavaju želučane smetnje. U slučaju proljeva treba uzeti probiotik ili probiotički jogurt, piti više tekućine, jesti kuhanu rižu, mrkvu, čokoladu za kuhanje i dvopek te izbjegavati kavu i umjetna sladila. U slučaju opstipacije treba se puno kretati i jesti hranu bogatu vlaknima, voće, povrće i muesle, piti više tekućine i izbjegavati hranu koja nadima.

Farmakoterapija - Rijetko se preporučuje, osim za kratka razdoblja s povećanom aktivnošću. Potrebno ju je prilagoditi svakom bolesniku te je davati umjereno i s oprezom. U slučaju žgaravice daju se antacidi, H2 antagonisti ili inhibitori protonske pumpe. Ako postoji infekcija bakterijom Helicobacter pylori, treba je liječiti, a kod nadutosti se propisuju lijekovi koji je smanjuju.

Proizvod koji se pokazao učinkovitim kod oboljelih od sindromom iritabilnog crijeva je Enterosgel®. Rezultati studija, u koje su bili uključeni pacijenti s poremećajem probave i apsorpcije, pokazali su simptomatsko poboljšanje, u smislu smanjenog broja stolica, smanjenja nadutosti i korekcije opstipacije. Kod pacijenata inficiranih Helicobacter pylori, rezultati studije pokazali su smanjenje nuspojava terapije i povećanje uspješnosti eradikacije bakterije, uz standardnu terapiju antibioticima i inhibitorima protonske pumpe.
Uz pakiranje u tubi, Enterosgel® se odnedavno na hrvatskom tržištu može naći i u praktičnom pakiranju u pojedinačnim dozama, to jest u vrećicama (10 vrećica po 15 g u pakiranju).

Autor: Agnes Vodopija, dr. med.
Vaše zdravlje broj 102  (9/16)

NOVI PROIZVOD U NAŠOJ LJEKARNI:
ENTEROSGEL http://ljekarnaonline.hr/proizvodi/?search_q=ENTEROSGEL